|
Kao primer odstupanja od rodnih stereotipa i propratne reakcije koristiću situaciju u odrastanju moje mlađe sestre. U periodu od njene 5. pa sve do 7,8. godine, ona je prolazila kroz "ja sam muško" fazu. Odnosno, u tom periodu više je uživala u nekim tipično dečačkim aktivnostima poput fudbala, družila se i igrala sa dečacima, volela je "muške" igrice na kompjuteru, autiće, kamione i slično. Zahtevala je da nosi odeću koja je evidentno za dečake i insistirala da se šiša na kratko. Neretko govorila za sebe da je dečak. Moji roditelji su to sve sasvim prihvatili, kupovali stvari, šišali, ali i objašnjavali da to nije baš tako, na svaki "što si ti sladak dečak" komentar od drugih. Ne sećam se da je bilo mnogo osuda, niti problema, više zbunjenosti od strane ljudi. To je trajalo, ali je onda spontano izbledelo, s prestankom treniranja fudbala, puštanjem kose i pronalaskom drugarica |