Pod strukturama se podrazumevaju organizacije, pravila i resursi, koji u mnogome utiču na životne putanje pojedinaca i na koje se oni oslanjaju u produkciji društvenog života. Strukturna obeležja mogu biti omogućavajuća i ograničavajuća, zavisno od toga u kolikoj meri je nekome omogućen ili onemogućen pristup institucijama, resursima i slično, shodno njegovim potrebama. Na neki način srodan prethodnom, pojam strukturalnih (društvenih) konteksta koristi se kada se pojedine životne situacije određuju strukturalnim i kulturalnim obeležjima, kao i ličnim odnosima, resursima, aspiracijama. Podrazumevaju formiranje socijalnih biografija mladih, fokusirajući se na dinamiku u odnosima političkih, ekonomskih i društvenih procesa. Društveni kontekst karakteriše sistematska korupcija, koja se ispoljava kroz korumpiran sistem i odsustvo pravne države, što mladi uočavaju prevashodno na polju zapošljavanja, ali i u nejednakostima na osnovu pola, obrazovanja, kao i u značajnom nedostatku mehanizama socijalne podrške mladima. Sve pomenuto, u korelaciji, vodi ka nezavidnoj poziciji mladih, gde su oni usled finansijske i stambene nesamostalnosti primorani na produžen boravak u roditeljskom domu. Dejstvenost se definiše kao osnovna sposobnost, kapacitet ili mogućnost za namerno delovanje u određenom kontekstu; dok je u okviru ovih istraživanja određena kao spremnost aktivnog reagovanja na promenljive kontekste. Dejstvenost poseduje subjektivnu “crtu”, na osnovu koje madi daju značenja svojim postupcima. Važna “strana” dejstvenosti jeste njena temporalnost, odnosno povezivanje prošlosti, budućnosti i sadašnjosti- reč je o uklapanju nekih prethodnih ograničenja i mogućnosti, koja utiču na sadašnje odluke, kao i na buduće- karakteristično za koncept strukturisane ili ograničene dejstvenosti.
Sumirajući sve navedeno, dolazimo do koncepta socijalne biografije, koji podrazumeva da pojedinac oblikuje svoju vlastitu biografiju u odnosu na socijalni kontekst i njegova obeležja (omogućavajuća i ograničavajuća), resurse, identitet. Dakle, iako je reč o vlastitoj biografiji, ona se ne posmatra i nije isključivo individualna, već se konstituiše kao socijalna- upravo jer je određena društvenim faktorima, premda ima i uticaj pojedinčevog delanja- ovde je reč o konceptu strukturisane individualizacije.