-
Sociološki pristup autonomiji mladih i postadolescenciji kritikovan je iz nekoliko razloga. Prvi razlog se odnosi na normativnost, naime oblikovanje individualne putanje mladih u kontekstu sticanja nezavisnosti posmatra se kao normativ. Takođe, postavlja se pitanje relevantnosti pojma autonomije u doba kasne modernosti. Nalazi nekih istraživanja govore o tome da autonomija gubi relevantnost, posebno kad je povezana sa finansijskom, stambenom i emocionalnom nezavisnošću, mladi ljudi naglašavaju subjektivnu (psihološku) nezavisnost; oni sebe vide kao odrasle nezavisno od svog statusa. Teorije koje pružaju objašnjenja koja se odnose na postadolescenciju više se fokusiraju na strukturalne faktore u odrastanju mladih zanemarujući idividualne faktore i ne obazirući se na eventualne promene identiteta mladih u okviru njihovih biografija.
Identitet je internalizovana slika o sebi koja je pod uticajem normativnih određenja rodnih, klasnih ili slojnih (profesionalnih, porodičnih) koja su posredovana habitusom. U Srbiji kao i drugim zemljama postoje klasni identiteti kojima se vrši distinkcija pripadnika viših i nižih klasa. Kao primer možemo navesti određene brendove koje poseduju mladi u Srbiji a koji su povezani sa višim klasnim statusom (Iphone uređaji, Gucci torbe, Pandora nakit itd.) Rodni identiteti mladih u Srbiji su često oblikovani tradicionalnim rodnim normama i očekivanjima, ali su takođe pod uticajem promena u društvu i globalnih trendova. Na primer, mladi mogu da se suoče sa pritiscima da se pridržavaju tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa, ali istovremeno mogu da se identifikuju sa progresivnijim stavovima o rodu i seksualnosti. Po mom mišljenju na rodne identitete mladih u Srbiji najviše utiču roditelji vaspitanjem dece u patrijarhalnom stilu, ali u poslednje vreme takođe možemo videti uticaj medija i društvenih mreža na konstruisanje rodnih identiteta i prodor liberalnih vrednosti koji se odnose na slobodno ispoljavanje seksualnosti.