1. Novi konceptualni okviri u istraživanju mladosti ukazali su na nužnost preispitivanja tradicionalnog gledišta na mladost kao na jednostavan prelazak u zrelost. Tradicionalna shvatanja mladosti kao homogene prelazne faze sada su dovedena u pitanje, sa argumentima da u kontekstu današnje kasne modernosti i individualizacije, ta homogenost više nije prisutna. Uveden je pristup životnog toka, koji analizira kako institucionalni i strukturalni faktori interaguju s pojedinačnim odlukama tokom različitih životnih etapa. Istaknuti su trendovi destandardizacije životnih putanja i individualizacija životnih priča, koji su ključni za razumevanje prelaska u zrelo doba, upućujući na heterogenost u načinima na koje mladi prolaze kroz život. Diskusije uključuju problematiku destandardizacije, individualizacije i detradicionalizacije, te koncepte kao što su "nastajuća odraslost" i "mlad odrastao", koji reflektuju promenjene ekonomske i društvene uslove. Pored toga, razmatrana je važnost procesa individualizacije u svetlu socijalnih promena, koja ukazujuje na smanjeni značaj tradicionalnih strukturalnih faktora u odnosu na individualne izbore i samorefleksivnost u kreiranju ličnih biografija.
2. Prema analizama iznesenim u tekstu, glavne odlike tranzicije u odraslost mladih u Srbiji obuhvataju, pre svega, kasno napuštanje roditeljskog doma i produženu finansijsku zavisnost. Ova pojava je prisutna usled snažnih emocionalnih veza unutar porodice, ali i ekonomskih prilika. Prisutno je blago ubrzanje u tempu tranzicije u odraslost između 2003. i 2011. godine, što se posebno odnosi na finansijsku nezavisnost i zaposlenje. Udeo mladih koji su zaposleni je porastao, kao i udeo onih koji ne primaju finansijsku pomoć od roditelja. Evidentna je pojava da se nezavisnost sve više ostvaruje i pre dobijanja prvog stalnog posla, zahvaljujući neformalnim i neregularnim načinima sticanja prihoda. Čak i pored blagog ubrzanja tranzicije, veliki deo mladih i dalje živi sa roditeljima, što ukazuje na nepovoljan stambeni položaj mladih u Srbiji. Istuču se promene u bračnom i partnerskom statusu: sa smanjenjem udela samaca i povećanjem udela onih u braku ili kohabitaciji, posebno među zaposlenima starije uzrasne grupe.