Šta je u odnosu na intergeneracijske odnose u Srbiji pokazala kriza izazvana pandemijom kovid 19?
Velika zdravstvena kriza koju je sa sobom donela pandemija kovida 19 iziskivala je od porodica upotrebu različitih strategija prilagođavanja. Naročito ugroženi ovom krizom bili su stariji pripadnici društva koji žive sami. Njima su većinom podršku pružali mlađi članovi porodica kako na emocionalnom planu kroz održavanje kontakta i pružanjem utehe, tako i kroz obezbeđivanje namirnica i hrane (naročito kada su im bili zabranje ni svi izlazci iz domova). Do promene intergeneracijskih odnosa došlo je i u okviru domaćinstava u kojima živi više generacija. Značajan uticaj ovde je imalo obrazovanje dece kod kuće, koje je zahtevalo da se rodtelji znatno više uključe u rad sa decom i na taj način im se još više približe. Obavljenje posla od kuće takođe je predstavljalo izazov, s obzirom na to da je često zahtevalo novu organizaciju vremena i kućnog prostora. Da bi se porodica izborla sa svim izazovim koristila se različitim srategijama u svrhu pojačavanja kohezije i smanjivanja anksioznosti zbog sveopšte neizvesnosti; neke od njih su zajedničko pripremanje hrane, zajedničko obedovanje, gladanje TV-a, igranje društvenih igara. Razvijena digitalna komunikacija pomogla je porodicama da održe kontakt sa bliskim ljudima koji su im daleko u svrhu međusobne podrške. Generalno ojačavanje inregeneracijske mreža podrške značajno je doprinelo prevazilaženju ove krize.