Kroz medicinski, naturalistički i tradicionalni diskurs se zapravo definiše šta bi predstavljalo "dobro majčinstvo" i nameću se određena gledišta koje same majke internalizuju. Kroz intervjuisanje mladih majki, moglo se primetiti, pored vidno različitih iskustava među njima, da postoji i razdvajanje, a negde i kontradiktornost u njihovim ličnim iskustvima, i onome što bi bilo poželjno reći. Sveprisutan je strah da budu okarakterisane kao "loše majke", pa čak i pristaju na različite kompromise, počev od toga da se trude da ne opterećuju umorne muževe koji dolaze sa posla, pa do toga da prvo govore kako im je bilo teško, što zbog fizičkih tegoba koje su imale one ili dete, a potom da im je bilo sasvim dobro i lepo snalaženje u toj ulozi. Neke su otvoreno govorile da nisu na to bile spremne, da su na dete gledale kao na neko čudno biće, a neke su se brzo navikle, ističući da im je doživljaj roditeljstva bio prelep. Važna im je bila podrška bliskih ljudi, uglavnom partnera ili roditelja, kao i generalno šire mreže žena u njihovom životu. Vidna je frustracija kada je u pitanju medicinska pomoć, koje je bilo jako malo, ili je nosila diskriminatorsku crtu, kao što je to bio slučaj kod jedne Romkinje.
Ključna obeležja praksi rane faze majčinstva u Srbiji zavise od mnoštva faktora i jako su individualizovana. Kao što je prvenstveno istaknuto u istraživanju, jedan broj žena je u patrilokalalnom domaćinstvu (najveći broj), potom u samostalnim, a jedna je u matrilokalnom domaćinstvu, pa će u vezi sa tim prvenstveno biti određeno njihovo iskustvo sa ranim majčinstvom. Dakle, to zavisi od mreže podrške koju ima ili nema. To da li će sama majka vrednovati majčinstvo kao nešto pozitivno, zavisi od njenih očekivanja i zadovoljstva podrškom. Neke od karakterističnih obeležja bi bili proces prilagođavanja na novinu kao što je dete, kompromisi sa partnerom, kao i porodicom kada je u pitanju pomoć, prepuštenost samima sebi uglavnom kada je institucionalna podrška u pitanju, a delimično i medicinska. Kod nekih je prisutan i strah od gubitka kontrole i osećaj krivice ukoliko nisu odmah ušle u novoformiranu ulogu, a česte su i strogo formirane rodne uloge kada je u pitanju briga o novorođenčetu.