Picture of Milica Jocić
Odgovor
by Milica Jocić - Tuesday, 18 April 2023, 09:32 PM
 

Unutar tranzicije mladih u roditeljstvo, možemo da posmatramo klasne i rodne razlike, ali i zaposlenost/obrazovanje. Ukoliko su u pitanju visokoobrazovani roditelji možemo da govorimo o većem pritisku na tržištu rada, jer im je pozicija na istom samom tranzicijom u roditeljstvo, sve neizvesnija. Mladi nižeg obrazovanja najčešće postaju roditelji odmah posle završetka školovanja. Oni vode tradicionalni obrazac – žene rano postaju majke, ranije napuštaju školu, više su ekonomski zavisne od partnera, unutar porodice uloge su podeljene na instrumentalnu i ekspresivnu (majka negovateljica, otac hranilac). Sve ovo je drugačije kad su u pitanju visokoobrazovani – slede standardizovanu putanju (završetak školovanja – započinjanje karijere – sklapanje braka – zasnivanje porodice). Ovde su prisutne i rodne razlike jer su nestandardizovane putanje mnogo češće primetne kod žena nego kod muškaraca – one često moraju da napuste školovanje/posao usled formiranja porodice i preuzimaja uloge majke. Pored toga, još jedna rodna razlika jeste različito poimanje braka i roditeljstva. Partneri se često distanciraju nakon dobijanja deteta, ali je nezadovoljstvo primetnije kod žena. Očevi su zadovoljniji porodičnim životom jer su uglavnom oslobođeni većine kućnih poslova i brige o deci, dok su majke zaposlenije u okviru domaćinstva pa im preopterećenost kućnim poslovima teže pada, te se samim tim često primećuje gubitak bliskosti. S druge strane, klasne razlike primećuju se i kroz stambene resurse – mladi roditelji s manje prihoda često žive u proširenim domaćinstvima u okviru kojih su žene vezane za privatnu, a muškarci za javnu sferu. Oni roditelji koji imaju više prihoda u mogućnosti su da se odvoje od matičnih porodica.