Koncept rodnog poretka omogućava nam jasnije razumevanje rodnih podela unutar društva, kao i samu rodnu hijerarhiju koja se reprodukuje unutar samog ranog roditeljstva. Feministkinje su uvidele podelu na javnu i privatnu sferu, i na rodnu dominaciju unutar tih sfera i reprodukciju nejednakosti u različitim domenima (npr. unutar domaćinstva). Svaki pojedinac je pod uticajem normativnih rodnih uloga koje indirektno utiču na životni put pojedinca. Sama rodna dimenzija ranog roditeljstva analizira se kroz rano formiranje majčinskih i očinskih praksi i iskustava. Roditeljstvo se oblikuje kroz praktikovanje određenih praksi koje su određene normativnom podelom uloga (uloga majke i uloga oca). U sklopu normativnih uloga, ženama se pripisuju uloge koje su u direktnoj vezi sa funkcijama brige i staranja, dok muškarac zauzima tradicionalnu ulogu hranioca porodice (podela na ekspresivnu i instrumentalnu ulogu). Na osnovu vrednosnih obrazaca koji su patrijahalni, očekivano je da su uloge strogo podeljene na muške i ženske kao i prakse roditeljstva. Klasni položaj roditelja koji su prešli tranziciju u roditeljstvo, oslikava se najlakše kroz stepen obrazovanja pojedinaca. Podaci pokazuju da što je niži stepen obrazovanja, to je veća mogućnost ranog pristupa roditeljstvu. Problem je u tome što to dovodi do ranog napuštanja školovanja, i najčešće ekonomske zavisnosti žene unutar porodice (slučaj mladih, nisko obrazovanih majki), čime one postaju zavisni članovi domaćinstva.