Picture of Tamara Majstorović
Odgovor
by Tamara Majstorović - Tuesday, 18 April 2023, 07:27 PM
 
Srbija nema koherentnu strategiju demografskog rasta, umesto toga ima Strategiju podsticanja rađanja. Problemi sa Stategijom za podsticanje razvoja su višestruki, a neki od njih su sledeći: Strategija se ne bavi sistematskom analizom i predlozima za unapređenje našeg sistema porodičnog transfera, ne prikazuje statistiku koja govori da su porodice sa decom više izložene siromaštvu, ne govori o tome da je siromaštvo dece najveće niti savetuje šta uraditi po tom pitanju. Takođe, u Srbiji ne postoje poreske olakšice za izdržavana lica (osim za obaveznike godišnjeg poreza na dohodak). Podrška zaposlenim roditeljima se svodi na uporedno velikodušna pravila u pogledu dužine trajanja i visine naknada za porodiljsko odsustvo i odsustvo radi nege deteta, dok poreske olakšice kao drugi važan instrument koji unapređuje životni standard zaposlenih roditelja sa decom potpuno izostaje.
Još jedan važan nedostatak Strategije se odnosi na to što se uopšte ne spomnje katastrofalan položaj romskog stanovništva a posebno žena i dece. To je deo šireg pristupa zvanične socijalne politike koja se prosto pretvara da je slepa za ekonomske, socijalne i kulturne razlike između etničkih grupa. A da je situacija katastrofalna jasno pokazuju podaci da je učešće pothranjene dece do 5 godina u opštoj populaciji 1,8%, a za romsku decu taj procenat 9,5%, da je pokrivenost vakcina za romsku decu svega 12% (dok je taj procenat za opštu dečju populaciju 70%).
Ova strategija predstavlja veoma neambiciozan dokument države koja se prosto pomirila sa svojim demografskim opadanjem i ni sama ne veruje da je moguće da se nešto ozbiljnije uradi.
Što se tiče podsticaja, novčani su jedan od glavnih instrumenata koji se koriste da bi se podstakao natalitet i poboljšali uslovi u kojima deca žive. Takođe, tržiste rada i usklađivanje posla i roditeljstva se izdvaja kao važna mera. Većina razvijenih zemalja omogućava zaposlenim roditeljima da uzmu roditeljsko odsustvo koje često partneri mogu da podele. Međutim, treba imati u vidu da roditeljsko odsustvo u trajanju dužem od 12 meseci može negativno da utiče na stopu zapolsenosti žena i na verovatnoću da se žena uopšte vrati na posao nakon isteka roditeljskog odsustva. Važno ja napomenuti i da ravnomernija podela roditeljskog odsustva ima kao posledicu veću verovatnoću da se ima još dece (što se pokazalo na istraživanju u OECD zemljama).
Uvođenje besplatnog predškolskog obrazovanja je takođe uspešna politika u nekim zemljama.

S obzirom na to da je Srbija tradicionalna zemlja u kojoj žene preuzimaju na sebe veći deo posla u domaćinstvu, promena ove socijalne norme, kroz pre svega institucionalne podsticaje za očeve da jedan određeni period preuzmu na sebe brigu o detetu ali i kroz medijske kampanje – mogao bi pozitivno da utiče na promenu ove socijalne norme koja više nije u skladu sa vremenom u kom oba roditelja rade.