Picture of Maša Manojlović
Jovana Kalabić - Odgovor na prvo pitanje
by Maša Manojlović - Sunday, 26 February 2023, 09:59 PM
 

U novoj stvarnosti dolazi do formiranja pluraliteta porodičnih odnosa koji predstavljaju izvestan naučni izazov za sociologiju porodice. Promene savremene porodice proučavamo u okviru teorija modernizacije, teorija demografske tranzicije i teorije refleksivne modernizacije. Usled povećanja materijalnog blagostanja, sekularizacije, urbanizacije, produženja obrazovanja, a posebno usled obrazovanja žena i njihovog masovnog ulaska na tržište rada, došlo je do promena u reproduktivnim praksama i u načinu doživljaja porodice i braka. Dolazi do kasnijeg stupanja u brak, aali i smanjenjaa značaja braka, što dovodi do povećanja alternativnih formi partnerstva (kohabitacija, LAT unija, istopolnih zajednica i dr.), odlaganja ili odustajanja od roditeljstva, većeg broja razvedenih brakova i veće rodne simetrije u podeli praksi unutar porodice. Sve ove promene donele su sa sobom i nove vrednosne orijentacije koje podržavaju navedene prakse.

Van de Ka izdvaja šest ključnih osobina procesavDruge demografske tranzicije:

1) skraćenje perioda fertiliteta (i odlaganje rađanja),

2) pad stope bračnosti i kasnije prosečne godine stupanja u brak i za muškarce i za žene,

3) povećanje stope razvoda brakova i raspada konsenzualnih unija,

4) povećanje učešća kohabitacija,

5) povećanje učešća vanbračnih rađanja i

6) promene u obrascima korišćenja kontracepcije.

On uočavaa i razliku između Prve demografske tranzicije, koju karakteriše “model buržoaske porodice”, i Druge, u kojoj primećuje “model individualističke porodice”. Dok u prvom periodu porodica predstavlja značajnu instituciju, u drugom ona gubi na značaju. Ona postaje mesto osećanja i razmene između supružnika/partnera, čemu „rađanje dece može ali i ne mora da doprinese“, prema Van de Ka. Naučnici ne koriste samo demograafske pokazatelje za objašnjenje ovih procesa, već kao značajnu pokretačku silu prepoznaju vrednosni sistem baziran na individualnim slobodama, izboru, samoaktuelizaciji i sl. DDT se dovodi u vezu sa procesima postindustrijalizacije, koji dovode do ključnih promena u sferi politike, porodice, posla, ideologije, seksualnosti i dr. Takođe, ona se prepoznaje kroz tri ključne dimenzije: strukturalnu, kulturnu i tehnološku.

Procese globalizacije, detradicionalizacije i sve intenzivnije individualizacije teoretičari refleksivne modrnizaacije uzimaju kao značajne promene koje određuju način funkcionisanja savremenog društva. Globalizacija je proširila horizonte mnogim ljudima, ali je istvoremeno dovela u pitanje mnoge ranije izvesnosti - ekonomske, društvene i političke. Zastupnici teorije refleksivne modernizacije vide odnose unutar savremene porodice kao nestabilne u situaciji neprimenljivosti ili smanjenog značaja naučenih i postojećih modela ponašanja.

Ova izmenjena stvarnost porodičnog života u savremenosti dovela je do problema u određenju pojma porodice. Postavlja se pitanje kako definisati porodični život i da li postoji neko jedinstveno jezgro za definisanje pojma porodice? Pa tako, Bekovi govore o ponovnom stvaranju porodice („reinventing the family”) nakon „post-porodične porodice“ (post-familial family) tj. „nove privremene porodice sastavljene od višestrukih veza“, koju karakteriše normalan haos ljubavi. Ovde dolazi do pomeranja od „zajednice potreba“ koja podrazumeva obaveze solidarnosti, ka grupisanju zasnovanom na „afinitetima koji su izborni“ (elective affinities), a ne sudbinski. Upraavo tako je izraz porodice izbora (families of choice) ušao je u sociologiju porodice iz istraživanja istopolnih ili neheteroseksualnih porodica.

Bitno je napomenuti daa postoje i glasna gledišta , da je sociologija porodice izgubila svoj predmet proučavanja i da treba napustiti koncept porodice. U prilog ideji napuštanja koncepta porodice govori feministička kritika normativističkog i institucionalnog poimanja porodice i teorije individualizacije, koje je proglašavaju „praznom institucijom” i „zombi” kategorijom. Domaćinstvo, lični život i koncept intimnosti, samo su neki od ponuđenih zamena koncepta “porodice”.

Jovana Kalabić SO/19/45